Ponuda od više čestica: što provjeriti?

Posljednja izmjena:

Kratki odgovor

Svaka katastarska čestica u ponudi provjerava se zasebno, jer može biti u drugoj zoni, u drugom planu ili dijelom izvan građevinskog područja. Građevna čestica zgrade u pravilu je jedna katastarska čestica (čl. 19. st. 1. t. 9. Zakona o prostornom uređenju), a više ih se u jednu spaja parcelacijskim elaboratom u katastru i upisom u zemljišnoj knjizi. Najmanja površina, kig i kis vrijede za građevnu česticu, a ne za zbroj čestica iz ponude.

Vodič je opće objašnjenje propisa i nije pravni savjet. O konkretnoj čestici i zahvatu odlučuje nadležno upravno tijelo.

Plan, zona i granica provjeravaju se za svaku česticu

Propisi su u ovom vodiču navedeni prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 155/25), Pravilniku o prostornim planovima (NN 152/23) i Zakonu o posredovanju u prometu nekretnina (NN 69/26) kako su objavljeni u Narodnim novinama te prema pročišćenim tekstovima Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i Zakona o zemljišnim knjigama, sve provjereno 10. studenoga 2026.

Ponuda od tri susjedne čestice u oglasu izgleda kao jedna cjelina, no plan je ne gleda kao cjelinu. Građevinska područja određuju se primarno prostornim planom uređenja grada odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba (čl. 43. st. 2. zakona), pa čestice na području dviju jedinica lokalne samouprave nemaju isti plan. U planovima izrađenima prema Pravilniku o prostornim planovima pravila provedbe određuju se u grafičkom dijelu plana područjima pravila provedbe (čl. 7. st. 2.), pa susjedne čestice mogu biti u različitim zonama s različitim pravilima.

Granica građevinskog područja ne prati nužno međe katastarskih čestica, pa jedna čestica može biti dijelom unutar, a dijelom izvan njega, a u planovima izrađenima prema Pravilniku pravila provedbe propisuju se posebno za zahvate unutar i izvan građevinskog područja (čl. 7. st. 3.). Kako se to provjerava, opisuje vodič "Kako provjeriti je li zemljište građevinsko?". Za ponudu od više čestica zato se za svaku zasebno bilježe plan i njegovo izdanje, zona, granica građevinskog područja i datum provjere.

Građevna čestica nije isto što i katastarska čestica

Zakon definira građevnu česticu zgrade u čl. 19. st. 1. t. 9.:

građevna čestica zgrade je u pravilu jedna katastarska čestica čiji je oblik, veličina i smještaj u prostoru u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije

čl. 19. st. 1. t. 9. Zakona o prostornom uređenju (NN 155/25)

Riječi "u pravilu" znače da građevna čestica može biti i drukčija. Zakon predviđa da je za postojeću građevinu građevna čestica neutvrđena, među ostalim, kad je postojeća građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica (čl. 198. st. 2. t. 3.). Tada se građevna čestica može utvrditi rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, a zahtjev može podnijeti vlasnik zemljišta, vlasnik postojeće građevine ili druga osoba koja za to ima pravni interes (čl. 199. st. 2.). Rješenje nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini (čl. 199. st. 3.).

Za novu građevnu česticu oblik, veličina i pristup moraju odgovarati planu. Kad parcelaciju određuje plan koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice, čl. 202. st. 2. zahtijeva:

nova građevna čestica mora imati neposredan pristup na prometnu površinu te oblik i veličinu koja omogućuje gradnju građevine određene prostornim planom na toj lokaciji

čl. 202. st. 2. Zakona o prostornom uređenju (NN 155/25)

Oblik i veličinu građevne čestice plan propisuje najmanjom i/ili najvećom površinom, a po potrebi i najmanjom i najvećom širinom i/ili dužinom (čl. 9. st. 1. Pravilnika). Kad se ponuda od više čestica prikazuje kao jedna parcela, ta se mjerila primjenjuju na građevnu česticu koja bi nastala, a ne na ponudu.

Posebno je pravilo za čestice koje leže dijelom izvan građevinskog područja. Čl. 202. st. 3. glasi:

Parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja građevne čestice unutar granice građevinskog područja nije dopuštena.

čl. 202. st. 3. Zakona o prostornom uređenju (NN 155/25)

Dio ponude koji leži izvan građevinskog područja zato se ne može pripojiti građevnoj čestici unutar njega da bi je povećao. Za takav dio vrijedi namjena koju mu plan određuje.

Spajanje u katastru i u zemljišnoj knjizi

Parcelacijski elaborat je geodetski elaborat na temelju kojega se vrši dioba ili spajanje katastarskih čestica (čl. 19. st. 1. t. 37. Zakona o prostornom uređenju). Parcelacija građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu s aktima i planovima koje nabraja čl. 202. st. 1., među njima lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, građevinskom dozvolom na temelju koje je građevina izgrađena i prostornim planom koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice. Za izgrađeno građevinsko zemljište čl. 203. st. 2. dodaje parcelaciju u svrhu spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada.

Parcelacija izrađena u skladu s aktom ili planom iz čl. 202. st. 1. provodi se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s tim aktom odnosno planom (čl. 204. st. 1.). Nove katastarske čestice osniva katastar na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku (čl. 64. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina). Geodetski elaborat može se upotrebljavati tek kad ga nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba potvrdi (čl. 71. st. 1.).

Katastarska čestica i zemljišnoknjižno tijelo nisu isto. Zemljišnoknjižno tijelo može se sastojati od jedne ili više katastarskih čestica u istoj katastarskoj općini (čl. 19. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama), a njegov se sastav mijenja zemljišnoknjižnim otpisom i pripisom (čl. 164. st. 1.). Spajanje čestica u jedno zemljišnoknjižno tijelo uređuje čl. 19. st. 3.:

Više katastarskih čestica koje u istoj katastarskoj općini pripadaju istom vlasniku spojit će se u jedno zemljišnoknjižno tijelo kad to vlasnik zatraži, ako one nisu različito opterećene i ako glede ograničenja vlasništva nema nikakve razlike ili ako se istodobno sa spajanjem uklone sve prepreke koje smetaju spajanju.

čl. 19. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19, 128/22, 155/23, 127/24)

Spajanje u zemljišnoj knjizi stoga traži da čestice budu u istoj katastarskoj općini i da pripadaju istom vlasniku. Čestice različitih vlasnika ili iz različitih katastarskih općina ne spajaju se po toj odredbi. Za otpis sastavnoga dijela i pripis drugom zemljišnoknjižnom tijelu zakon traži ispravu koja zadovoljava pretpostavke za uknjižbu prava vlasništva, osim kad tijelo pripada istom vlasniku (čl. 166. st. 1. i 2.). O otpisu i pripisu odlučuje zemljišnoknjižni sud (čl. 165. st. 1.). Isprave kojima se dokazuje vlasništvo posrednik pribavlja i pregledava (čl. 24. t. 3. Zakona o posredovanju u prometu nekretnina).

Najmanja površina, kig i kis vrijede za građevnu česticu

Za gradnju unutar građevinskog područja plan obvezno propisuje najveći dopušteni kig i kis (čl. 12. st. 1. Pravilnika o prostornim planovima). Pravilnik ih određuje u čl. 4. kao odnos prema površini građevne čestice:

koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice

čl. 4. Pravilnika o prostornim planovima (NN 152/23)

koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice

čl. 4. Pravilnika o prostornim planovima (NN 152/23)

Nazivnik je dakle površina građevne čestice, a ne zbroj površina čestica iz ponude. Stariji planovi te pojmove definiraju u vlastitim odredbama pa definiciju čitajte iz plana koji vrijedi za česticu. Čestica koja nije obuhvaćena građevnom česticom zgrade ne ulazi u taj izračun. Pojedinosti o kig i kis opisuje vodič "Što su kig i kis?". Što je dopušteno u zoni, opisuje vodič "Što se smije graditi na čestici (parceli)?".

Što pitati prije nego što oglas kaže građevinsko zemljište

Kad je predmet posredovanja zemljište, posrednik se ugovorom o posredovanju obvezuje provjeriti njegovu namjenu u skladu s propisima o prostornome uređenju (čl. 24. t. 7. Zakona o posredovanju u prometu nekretnina, NN 69/26), a nalogodavca obavijestiti o svim okolnostima važnim za posao koje su mu poznate ili moraju biti poznate (t. 8.). Mora postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima (čl. 21.). Pregled obveze daje vodič "Mora li posrednik provjeriti namjenu zemljišta?".

Podatak za jednu česticu ne vrijedi za ostale. Prije nego što oglas za cijelu ponudu kaže "građevinsko zemljište", provjerite točke iz sljedećeg popisa.

Popis za provjeru ponude od više čestica

Redoslijed nije propisan zakonom. Za svaku česticu u ponudi i za ponudu u cjelini pregledava se redom:

  1. Oznake čestica: k.o. i k.č. svake čestice iz katastra, i leže li sve u istoj katastarskoj općini.
  2. Plan: koji je plan uređenja grada ili općine na snazi za svaku česticu i koje mu je izdanje.
  3. Granica: je li svaka čestica, cijela ili dijelom, unutar granice građevinskog područja.
  4. Zona: koja pravila zone vrijede za svaku česticu i je li zona ista.
  5. Građevna čestica: postoji li akt ili plan koji određuje oblik i veličinu građevne čestice te pristup na prometnu površinu.
  6. Najmanja površina i širina: što plan propisuje za građevnu česticu i ispunjava li ih ona koja bi nastala spajanjem.
  7. Kig i kis: izračun na površini građevne čestice, ne na zbroju svih čestica iz ponude.
  8. Spajanje: treba li parcelacijski elaborat i potvrdu te tko ima pravni interes i pravo to zatražiti.
  9. Zemljišna knjiga: pripadaju li čestice istom vlasniku i istoj katastarskoj općini; isprave o vlasništvu posrednik pribavlja i pregledava (čl. 24. t. 3. Zakona o posredovanju u prometu nekretnina), a o spajanju odlučuje zemljišnoknjižni sud.
  10. Datum provjere: zapisan uz predmet.

Za čestice u Hrvatskoj Estavio priprema izvještaj o čestici: plan na snazi, kad je pronađen, i njegovo izdanje, ograničenja na čestici, datum provjere te, kad ih je moguće pridružiti zoni čestice, pravila zone uz stranicu plana i, gdje je utvrđen, uz članak. Izvještaj se odnosi na jednu česticu, pa za ponudu od tri čestice trebaju tri izvještaja. Izvještaj je indikativan: nije lokacijska informacija ni pravni savjet. Odluku i odgovornost zadržava naručitelj izvještaja. Pogledajte izvore podataka ili pošaljite upit.

Česta pitanja

Je li ponuda od više susjednih čestica jedna građevna čestica?

Nije, osim ako je tako utvrđeno. Građevna čestica zgrade u pravilu je jedna katastarska čestica (čl. 19. st. 1. t. 9. Zakona o prostornom uređenju). Građevna čestica od više katastarskih čestica nastaje parcelacijom u skladu s aktom ili planom iz čl. 202. st. 1. zakona, a za postojeću zgradu izgrađenu na dvije ili više čestica utvrđuje se rješenjem (čl. 198. i 199.).

Vrijedi li najmanja površina građevne čestice za zbroj čestica iz ponude?

Ne vrijedi za zbroj iz ponude, nego za građevnu česticu. Plan oblik i veličinu građevne čestice propisuje najmanjom i/ili najvećom površinom, a po potrebi i širinom ili dužinom (čl. 9. st. 1. Pravilnika o prostornim planovima). Kig i kis također se odnose na površinu građevne čestice (čl. 4. Pravilnika).

Mogu li se čestice dvaju vlasnika spojiti u zemljišnoj knjizi?

U jedno zemljišnoknjižno tijelo spajaju se čestice koje u istoj katastarskoj općini pripadaju istom vlasniku, kad to vlasnik zatraži, ako nisu različito opterećene i nema razlike u ograničenjima vlasništva ili ako se prepreke istodobno uklone (čl. 19. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama). Čestice različitih vlasnika ne spajaju se po toj odredbi; mogu činiti jednu građevnu česticu samo ako je to utvrđeno aktom ili planom iz čl. 202. st. 1. Zakona o prostornom uređenju.

Smije li se dio ponude izvan građevinskog područja pripojiti građevnoj čestici?

Parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja građevne čestice unutar granice građevinskog područja nije dopuštena (čl. 202. st. 3. Zakona o prostornom uređenju). Takav dio ima namjenu koju mu plan određuje i zasebno se provjerava.

Izvori

  1. Zakon o prostornom uređenju (NN 155/25), čl. 19., 43., 198., 199., 202., 203. i 204.
  2. Pravilnik o prostornim planovima (NN 152/23), čl. 4., 7., 9. i 12.
  3. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18, 39/22, 152/24), čl. 64. i 71., zakon.hr (neslužbeni pročišćeni tekst)
  4. Zakon o zemljišnim knjigama (NN 63/19, 128/22, 155/23, 127/24), čl. 19., 164., 165. i 166., zakon.hr (neslužbeni pročišćeni tekst)
  5. Zakon o posredovanju u prometu nekretnina (NN 69/26), čl. 21. i 24.

Povezani vodiči

Pošaljite upit

Javit ćemo vam se e-poštom ili telefonom.

Pošaljite upit