Građevna i katastarska čestica: u čemu je razlika?

Posljednja izmjena:

Kratki odgovor

Katastarska čestica je jedinica katastra određena brojem i granicama, a građevna čestica pojam je prostornog uređenja: u pravilu jedna katastarska čestica čiji su oblik, veličina i smještaj u skladu s prostornim planom i koja ima pristup na prometnu površinu (čl. 19. st. 1. t. 9. Zakona o prostornom uređenju). Najmanju i najveću površinu te po potrebi širinu propisuje plan, pa nema jednog broja koji vrijedi svuda. Parcelacijski elaborat izrađuje ovlašteni inženjer geodezije, a za njegovu provedbu potreban je akt odnosno potvrda nadležnog tijela.

Vodič je opće objašnjenje propisa i nije pravni savjet. O konkretnoj čestici i zahvatu odlučuje nadležno upravno tijelo.

Katastarska čestica je jedinica katastra

Katastarska čestica je osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina (čl. 23. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina). Propisi su u ovom vodiču navedeni prema Narodnim novinama, a Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina prema neslužbenom pročišćenom tekstu na zakon.hr. Sve je provjereno 12. studenoga 2026.

Katastarska čestica dio je područja katastarske općine odnosno katastarskog područja na moru određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama.

čl. 23. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18, 39/22, 152/24)

Granice katastarske čestice su međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima (čl. 25. st. 1.). Katastarska čestica tako opisuje položaj i granice zemljišta, a ne što se na njemu smije graditi: pravila provedbe zahvata u prostoru propisuju se prostornim planom (čl. 7. st. 1. Pravilnika o prostornim planovima).

Građevna čestica je pojam prostornog uređenja

Građevnu česticu zgrade određuje Zakon o prostornom uređenju (NN 155/25) u čl. 19. st. 1. t. 9.:

građevna čestica zgrade je u pravilu jedna katastarska čestica čiji je oblik, veličina i smještaj u prostoru u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije

čl. 19. st. 1. t. 9. Zakona o prostornom uređenju (NN 155/25)

Zakon o gradnji (NN 155/25) vlastite definicije građevne čestice nema: pojmovi u njemu imaju značenje određeno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje (čl. 3. st. 3.). Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina polazi od katastarske čestice:

građevna čestica je katastarska čestica koja je određena na temelju akata donesenih u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja

čl. 4. st. 1. t. b) Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18, 39/22, 152/24)
katastarska čestica
Pojam katastra: dio katastarske općine određen brojem i granicama (čl. 23. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina).
građevna čestica
Pojam prostornog uređenja i gradnje: čestica zgrade čiji oblik, veličina, smještaj i pristup na prometnu površinu moraju biti u skladu s planom. U katastru je to katastarska čestica određena aktima prema propisima o prostornom uređenju i gradnji.
veza među njima
Građevna čestica je u pravilu jedna katastarska čestica. Unutar građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice građevne čestice (čl. 25. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina).

Građevinsko zemljište je drugi pojam: to je zemljište unutar granica građevinskog područja te zemljište izvan njega obuhvaćeno građevnom česticom na kojoj je izgrađena građevina (čl. 19. st. 1. t. 13. Zakona o prostornom uređenju). Kako se provjerava je li zemljište građevinsko, opisuje vodič "Kako provjeriti je li zemljište građevinsko?".

Najmanju i najveću površinu i širinu propisuje plan

Oblik i veličinu građevne čestice određuje prostorni plan, a Pravilnik o prostornim planovima (NN 152/23) propisuje kako to plan čini:

Oblik građevne čestice i veličina građevne čestice određuje se propisivanjem njene najmanje i/ili najveće površine, a po potrebi i njene najmanje i najveće širine i/ili dužine.

čl. 9. st. 1. Pravilnika o prostornim planovima (NN 152/23)

Taj pravilnik prema čl. 248. t. 6. Zakona o prostornom uređenju ostaje na snazi do stupanja na snagu propisa iz čl. 247. st. 2., 3. i 4. tog zakona. Plan te vrijednosti ne mora propisati jednim brojem za cijelo područje. Prema Pravilniku pravila provedbe zahvata u prostoru određuju se u grafičkom dijelu plana područjima pravila provedbe (čl. 7. st. 2.) i propisuju se posebno za zahvate unutar i izvan građevinskog područja (čl. 7. st. 3.). Najmanja i najveća površina te širina čitaju se zato iz odredaba za provedbu za područje u kojem čestica leži, a vrijednost iz jedne zone ne prenosi se na drugu.

Plan može oblik i veličinu građevne čestice propisati i u grafičkom dijelu. Parcelacija građevinskog zemljišta tada se provodi u skladu s tim planom (čl. 202. st. 1. t. 4. Zakona o prostornom uređenju), a nova građevna čestica mora imati neposredan pristup na prometnu površinu te oblik i veličinu koja omogućuje gradnju građevine određene planom na toj lokaciji (čl. 202. st. 2.). Koji plan vrijedi za česticu, opisuje vodič "UPU, GUP, PPUO i PPUG", a što znače oznake zona, vodič "Oznake zona na prostornom planu".

Kad građevna čestica nije jedna katastarska čestica

Riječi "u pravilu" u definiciji znače da građevna čestica može biti i drukčija od jedne katastarske čestice. Za postojeće građevine zakon propisuje kada se smatra da građevna čestica nije utvrđena, pa se parcelacija provodi u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice (čl. 198. st. 1. i 2.). Među tim slučajevima su i ovi:

  • Kad je postojeća građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica, smatra se da za nju građevna čestica nije utvrđena (čl. 198. st. 2. t. 3. Zakona o prostornom uređenju).
  • Jednako se smatra kad su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više postojećih građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina (t. 2.).

Za izgrađeno građevinsko zemljište zakon izričito dopušta parcelaciju radi spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada (čl. 203. st. 2.), a Pravilnik o geodetskim elaboratima (NN 7/26) za to ima posebnu svrhu elaborata, oznaku GE10 (čl. 5. st. 1.). Građevna čestica za linijsku infrastrukturu u pravilu je također jedna katastarska čestica, no može se sastojati od dvije ili više, primjerice kad se proteže područjima dviju ili više katastarskih općina (čl. 19. st. 1. t. 10.).

Što to znači za ponudu od više susjednih čestica, opisuje vodič "Ponuda od više čestica: što provjeriti?". Najmanja površina, kig i kis vrijede za građevnu česticu, a ne za zbroj čestica iz oglasa.

Kako građevna čestica nastaje u katastru

Parcelacija građevinskog zemljišta smije se provoditi samo u skladu s aktima i planovima koje nabraja čl. 202. st. 1. Zakona o prostornom uređenju, među njima:

  • lokacijskom dozvolom, urbanističkim ili infrastrukturnim projektom;
  • rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i rješenjem o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine;
  • građevinskom dozvolom odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina;
  • prostornim planom koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice.

Parcelacijski elaborat je geodetski elaborat na temelju kojega se vrši dioba ili spajanje katastarskih čestica (čl. 19. st. 1. t. 37.). Pravilnik o geodetskim elaboratima određuje da se elaborat za provedbu akata odnosno planova prostornog uređenja izrađuje u svrhe GE2 do GE7 i da je on parcelacijski elaborat sukladno propisima o prostornom uređenju i gradnji (čl. 8.). Među svrhama su provedba rješenja o utvrđivanju građevne čestice (GE3) i provedba planova koji u grafičkom dijelu propisuju oblik i veličinu građevne čestice (GE5) (čl. 5. st. 1.). Elaborate kao odgovorne osobe mogu izrađivati ovlašteni inženjeri geodezije koji imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova (čl. 36. st. 1.).

Prije podnošenja elaborata katastarskom uredu Pravilnik traži akt nadležnog tijela:

treba ishoditi odgovarajući akt sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja

čl. 63. st. 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 7/26)

Akt mora biti izdan kao zaseban dokument koji se prilaže elaboratu (st. 2.). Zakon o prostornom uređenju za parcelaciju izrađenu u skladu s aktima odnosno planovima iz čl. 202. st. 1. traži potvrdu o usklađenosti elaborata:

Parcelacija građevinskog zemljišta izrađena u skladu s aktima odnosno planovima iz članka 202. stavka 1. ovoga Zakona provodi se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s aktom odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.

čl. 204. st. 1. Zakona o prostornom uređenju (NN 155/25)

Pravilnik o geodetskim elaboratima objavljen je u NN 7/26, na snazi je od 1. veljače 2026. i zamijenio je Pravilnik o geodetskim elaboratima iz NN 59/18 (čl. 73. i 74.). Katastarske čestice osnovane elaboratom za osnivanje katastarskih čestica (GE1a) unutar građevinskog područja ili na građevinskom zemljištu izvan njega bez akta tijela nadležnog za poslove prostornog uređenja i gradnje ne smatraju se građevnim česticama koje zadovoljavaju prostorno-planske uvjete za gradnju (čl. 7. st. 2. i 3.).

Zakon o gradnji veže gradnju uz formiranu česticu: građenju građevine za koju je lokacijskom ili građevinskom dozvolom određen oblik i veličina građevne čestice može se pristupiti, uz ostale uvjete, ako je u katastru prethodno formirana građevna čestica (čl. 59. st. 3.). To ne vrijedi kad lokacijska dozvola određuje obuhvat zahvata unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica (st. 4.).

Što se iz plana čita za građevnu česticu

Za građevnu česticu iz plana na snazi čita se sljedeće:

  1. Koji plan vrijedi za česticu i u kojem izdanju te postoji li detaljniji plan za područje.
  2. U kojem je području pravila provedbe odnosno zoni čestica i leži li unutar građevinskog područja.
  3. Najmanja i najveća površina te, ako ih plan propisuje, najmanja i najveća širina i dužina građevne čestice, s člankom i stranicom odredaba (čl. 9. st. 1. Pravilnika o prostornim planovima).
  4. Propisuje li plan oblik i veličinu građevne čestice u grafičkom dijelu (čl. 202. st. 1. t. 4. Zakona o prostornom uređenju).
  5. Što plan određuje o pristupu na prometnu površinu (čl. 19. st. 1. t. 9.).
  6. Stoje li na čestici postojeće građevine i je li za njih građevna čestica utvrđena aktom (čl. 198.).

Izvještaj o čestici iz Estavija navodi plan na snazi, kad je pronađen, i njegovo izdanje. Pravila zone, kad ih je moguće pridružiti zoni čestice, navodi uz stranicu plana i, gdje je utvrđen, uz članak, a među njima najmanju i najveću površinu te najmanju širinu građevne čestice kad ih može utvrditi iz plana. Površine i položaji u izvještaju potječu iz katastarskih podataka i nisu izmjera. Izvještaj je indikativan: nije geodetski elaborat ni lokacijska informacija. Pogledajte izvore podataka ili pošaljite upit.

Parcelacijski elaborat izrađuje ovlašteni inženjer geodezije, a akt odnosno potvrdu izdaje nadležno upravno tijelo ili Ministarstvo. Ni ovaj vodič ni izvještaj ne zamjenjuju elaborat, akt ni potvrdu, a o konkretnoj čestici i zahvatu odlučuje nadležno tijelo.

Česta pitanja

Je li građevna čestica uvijek jedna katastarska čestica?

Građevna čestica zgrade u pravilu je jedna katastarska čestica, ali ne uvijek (čl. 19. st. 1. t. 9. Zakona o prostornom uređenju). Građevna čestica za linijsku infrastrukturu može se sastojati i od dvije ili više, primjerice kad se proteže područjima dviju ili više katastarskih općina (t. 10.). Za postojeću građevinu izgrađenu na dvije ili više katastarskih čestica zakon smatra da građevna čestica nije utvrđena, pa se utvrđuje rješenjem (čl. 198. st. 1. i 2.).

Tko određuje najmanju površinu i širinu građevne čestice?

Prostorni plan ih određuje za područje pravila provedbe u kojem čestica leži. Pravilnik o prostornim planovima traži da plan oblik i veličinu građevne čestice propiše najmanjom i/ili najvećom površinom, a po potrebi i najmanjom i najvećom širinom i/ili dužinom (čl. 9. st. 1.), pa vrijednost iz jedne zone ne treba prenositi na drugu.

Koja je razlika između građevne i građevinske čestice?

Za česticu zgrade zakon rabi izraz građevna čestica (čl. 19. st. 1. t. 9. Zakona o prostornom uređenju), a građevinsko zemljište je zemljište unutar granica građevinskog područja te zemljište izvan njega obuhvaćeno građevnom česticom na kojoj je izgrađena građevina (t. 13.). Građevinsko se dakle odnosi na zemljište, a građevna na česticu zgrade.

Zamjenjuje li izvještaj parcelacijski elaborat?

Izvještaj ne zamjenjuje parcelacijski elaborat. To je geodetski elaborat za diobu ili spajanje katastarskih čestica (čl. 19. st. 1. t. 37. Zakona o prostornom uređenju), a prije njegova podnošenja katastarskom uredu ovlašteni geodetski izvoditelj treba ishoditi odgovarajući akt prema propisima o prostornom uređenju i gradnji (čl. 63. st. 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima). Izvještaj navodi pravila plana, a površine i položaji u njemu potječu iz katastarskih podataka i nisu izmjera.

Izvori

  1. Zakon o prostornom uređenju (NN 155/25), čl. 19., 198., 202., 203., 204. i 248.
  2. Zakon o gradnji (NN 155/25), čl. 3. i 59.
  3. Pravilnik o prostornim planovima (NN 152/23), čl. 7. i 9.
  4. Pravilnik o geodetskim elaboratima (NN 7/26), čl. 5., 7., 8., 36., 63., 73. i 74.
  5. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18, 39/22, 152/24), čl. 4., 23. i 25., zakon.hr (neslužbeni pročišćeni tekst)

Povezani vodiči

Pošaljite upit

Javit ćemo vam se e-poštom ili telefonom.

Pošaljite upit