Visina građevine i broj etaža: što piše u planu?

Posljednja izmjena:

Kratki odgovor

Visinu građevine i broj etaža propisuje prostorni plan za svaku zonu, pa jedan broj koji vrijedi svuda ne postoji. Prema Pravilniku o prostornim planovima plan obvezno određuje najveću dopuštenu visinu pročelja (H) i najveći broj etaža, a visina se mjeri od najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje. Na kosom terenu plan određuje dvije najveće visine pročelja, a stariji planovi mogu pojmove određivati vlastitim definicijama.

Vodič je opće objašnjenje propisa i nije pravni savjet. O konkretnoj čestici i zahvatu odlučuje nadležno upravno tijelo.

Što plan propisuje o visini i broju etaža

Visinu i broj etaža građevine plan propisuje među pravilima provedbe zahvata u prostoru, a kako ih propisuje, određuje Pravilnik o prostornim planovima (NN 152/23) u čl. 8. st. 1. t. 7. i čl. 13. Pravilnik prema čl. 248. t. 6. Zakona o prostornom uređenju (NN 155/25) ostaje na snazi do stupanja na snagu novih propisa.

Prostornim planom obvezno se određuje najveća dopuštena visina pročelja (H) građevine, a po potrebi i njena najmanja visina.

čl. 13. st. 1. Pravilnika o prostornim planovima (NN 152/23)

Broj etaža građevine obvezno se propisuje najvećim, a po potrebi i najmanjim brojem podzemnih i nadzemnih etaža koje određena građevina može, odnosno mora imati, kao i ukupnim brojem svih etaža koje određena građevina može, odnosno mora imati.

čl. 13. st. 4. Pravilnika o prostornim planovima (NN 152/23)

Plan dakle ne navodi samo jedan broj. Uz najveću visinu pročelja može navesti najmanju visinu, a uz broj etaža posebno broj podzemnih i nadzemnih etaža te njihov zbroj. Prema čl. 13. st. 2. najveća i najmanja visina propisuju se ovisno o namjeni, lokaciji i drugim značajkama građevine pa se mogu razlikovati od zone do zone.

Visina pročelja (H) i ukupna visina (Huk)

Visina pročelja i ukupna visina dvije su različite mjere iste građevine, a Pravilnik ih određuje ovako:

visina pročelja (H) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i najviše kote gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja građevine, na istom pročelju građevine

čl. 4. st. 1. t. 5. Pravilnika o prostornim planovima (NN 152/23)

ukupna visina (Huk) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i kote njezina najvišeg dijela

čl. 4. st. 1. t. 5. Pravilnika o prostornim planovima (NN 152/23)

Visina pročelja završava na gornjem rubu stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno na vrhu nadozida potkrovlja, a ukupna visina na najvišem dijelu građevine. Kod kosog krova ukupna visina zato uključuje i krov iznad tog ruba. Pravilnik traži da plan obvezno odredi visinu pročelja (čl. 13. st. 1.), a ukupnu visinu plan navodi samo ako je propisuje pa je u odredbama treba tražiti zasebno.

Neki dijelovi na krovu ne ulaze u visinu zgrade:

U visinu zgrade ne uračunavaju se zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov, uključivo i instalacija/kućica za kućno dizalo, niti kućna instalacijska oprema koja se postavlja na krov.

čl. 13. st. 5. Pravilnika o prostornim planovima (NN 152/23)

Od koje kote se visina mjeri i što je kosi teren

Visina se mjeri od najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje, a ne nužno od terena kakav je bio prije gradnje. Konačno uređeni teren Pravilnik određuje ovako:

konačno uređeni teren je uređena površina čestice (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija visinska kota, uz pročelje gdje se određuje visina zgrade, može biti viša maksimalno 1,5 m u odnosu na visinsku kotu terena prije gradnje, a sve u svrhu oblikovanja terena.

čl. 4. st. 1. t. 5. Pravilnika o prostornim planovima (NN 152/23)

Pod konačno uređenim terenom Pravilnik ne smatra ulaznu rampu najveće širine pročelja 5,0 m za podzemnu ili suterensku garažu ni vanjske stube najveće širine 1,50 m prislonjene uz građevinu za pristup u podrumsku ili suterensku etažu.

Kosi teren mijenja način na koji plan propisuje visinu. Što je kosi teren, određuje Pravilnik:

kosi teren je teren prosječnog nagiba većeg od 12°

čl. 4. st. 1. t. 5. Pravilnika o prostornim planovima (NN 152/23)

Kod kosog terena obvezno se određuju dvije najveće dopuštene visine pročelja (H) građevine i to mjereno od najviše i najniže kote konačno uređenog terena uz ta pročelja.

čl. 13. st. 3. Pravilnika o prostornim planovima (NN 152/23)

Za zgradu na kosom terenu plan stoga određuje dvije najveće dopuštene visine pročelja, jednu mjerenu od najviše, a drugu od najniže kote konačno uređenog terena uz pročelja. Je li konkretna čestica na kosom terenu, ne govori plan nego teren čestice, pa se to provjerava zasebno.

Etaže: podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje

Etažu Pravilnik određuje kao prostor podruma, suterena, prizemlja, kata, uvučenog kata ili potkrovlja (čl. 4. st. 1. t. 3.). Podrum je jedina podzemna etaža, a sve ostale su nadzemne, pa se suteren broji kao nadzemna etaža.

podrum (Po)
Dio zgrade koji je potpuno ukopan ili ukopan više od 50 % svog obujma u konačno uređeni teren.
suteren (S)
Dio zgrade koji je ukopan do 50 % svog obujma u konačno uređeni teren.
prizemlje (P)
Dio zgrade čiji se pod nalazi na koti konačno uređenog terena ili najviše 1,5 m iznad njegove najniže kote, ili dio zgrade iznad podruma i/ili suterena.
kat (K)
Dio zgrade iznad prizemlja.
uvučeni kat (Uk)
Najviša etaža zgrade s ravnim krovom čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75 % površine vertikalne projekcije svih zatvorenih nadzemnih dijelova, uvučena s ulične strane.
potkrovlje (Pk)
Dio zgrade iznad suterena, prizemlja ili zadnjeg kata neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, s nadozidom visokim najviše 1,2 m od gornje kote međukatne konstrukcije. Pravilnik uz to traži da plan propiše nagib krova i visinu sljemena.

Oznake Po, S, P, K, Uk i Pk navodi Pravilnik uz svaku etažu. Zakon o prostornom uređenju u definiciji građevinske (bruto) površine rabi Po, S, Pr, K i Pk (čl. 19. st. 1. t. 8.), pa kratica prizemlja nije ista u svim propisima. Zapis poput Po+P+1 Pravilnik ne propisuje. Po njegovim bi se oznakama čitao kao podrum, prizemlje i jedan kat, ali što zapis u konkretnom planu znači, određuje odredba ili legenda tog plana.

Stariji planovi mogu imati vlastite definicije

Definicije iz Pravilnika vrijede za planove koji se izrađuju i donose u skladu s njim. Tako počinje popis pojmova u Pravilniku:

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika i prostornih planova, koji se izrađuju i donose u skladu s ovim Pravilnikom, imaju sljedeće značenje:

čl. 4. st. 1. Pravilnika o prostornim planovima (NN 152/23)

Pravilnik je stupio na snagu 1. siječnja 2024. (čl. 60.). Plan donesen prije toga može visinu, etaže, podrum, potkrovlje ili kotu od koje se visina mjeri određivati drukčije. Zato se definicije čitaju u samom planu, a o tome koja se primjenjuje na česticu odlučuje nadležno upravno tijelo.

Što provjeriti za konkretnu česticu

Prije nego što navede dopuštenu visinu ili broj etaža, projektant ili posrednik provjerava:

  1. Koji plan na snazi vrijedi za česticu i u kojem izdanju. Ako za područje vrijedi i detaljniji plan, pravila se čitaju i iz njega.
  2. U kojoj je zoni čestica, prema kartografskom prikazu plana.
  3. Što odredbe za provedbu propisuju za tu zonu: najveću visinu pročelja, ukupnu visinu ako je navedena te najveći i najmanji broj podzemnih i nadzemnih etaža, s člankom i stranicom.
  4. Ima li plan vlastite definicije visine, etaža, podruma i potkrovlja te od koje kote mjeri visinu.
  5. Je li čestica na kosom terenu i propisuje li plan zato dvije najveće visine pročelja.
  6. Koja druga ograničenja plan propisuje za zonu. Visina je samo jedna od granica, uz kig i kis i udaljenosti od međe, i zgrada mora ostati unutar svih odjednom.

Službeni podatak o planu za zemljište daje lokacijska informacija iz čl. 37. Zakona o prostornom uređenju, koja sadrži dijelove odredbi za provedbu iz važećih prostornih planova svih razina.

Izvještaj o čestici iz Estavija navodi plan na snazi, kad je pronađen, i njegovo izdanje. Pravila zone, kad ih je moguće pridružiti zoni čestice, navodi uz stranicu plana i, gdje je utvrđen, uz članak, a među njima visinu i broj etaža kad ih može utvrditi iz plana. To je okvirno čitanje plana, a ne potvrda da je gradnja dopuštena. Pogledajte izvore podataka ili pošaljite upit.

Česta pitanja

Što je visina pročelja (H), a što ukupna visina (Huk)?

Visina pročelja (H) mjeri se do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno do vrha nadozida potkrovlja, a ukupna visina (Huk) do najvišeg dijela građevine; obje se mjere od najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje (čl. 4. st. 1. t. 5. Pravilnika o prostornim planovima). Plan obvezno određuje najveću visinu pročelja (čl. 13. st. 1.), a ukupnu visinu navodi samo ako je propisuje.

Je li katnost isto što i broj etaža?

Katnost i broj etaža nisu nužno isto. Pravilnik traži da plan propiše broj etaža, a riječ katnost ne određuje. Kat je samo jedna vrsta etaže, onaj iznad prizemlja, a etaže su i podrum, suteren, prizemlje, uvučeni kat i potkrovlje. Plan propisuje najveći i po potrebi najmanji broj podzemnih i nadzemnih etaža te ukupan broj (čl. 13. st. 4. Pravilnika o prostornim planovima). Kad plan rabi kraticu poput Po+P+1, značenje određuje taj plan.

Što je kosi teren i kako se tada mjeri visina?

Kosi teren je teren prosječnog nagiba većeg od 12 stupnjeva (čl. 4. st. 1. t. 5. Pravilnika o prostornim planovima). Kod njega plan obvezno određuje dvije najveće dopuštene visine pročelja, mjerene od najviše i najniže kote konačno uređenog terena uz ta pročelja (čl. 13. st. 3.).

Razlikuje li se najveća visina od zone do zone?

Razlikuje se jer plan visinu propisuje ovisno o namjeni, lokaciji i drugim značajkama građevine (čl. 13. st. 2. Pravilnika o prostornim planovima). Susjedna čestica u drugoj zoni može zato imati drugu najveću visinu i drugi broj etaža, a vrijednost se čita iz odredbi za zonu u kojoj je čestica.

Izvori

  1. Pravilnik o prostornim planovima (NN 152/23), čl. 4., 8., 13. i 60.
  2. Zakon o prostornom uređenju (NN 155/25), čl. 19., 37. i 248.

Povezani vodiči

Pošaljite upit

Javit ćemo vam se e-poštom ili telefonom.

Pošaljite upit